Metabolička regulacija (glukoza, tjelesna težina, lipidi)

Zdrav mikrobiom proizvodi kratkolančane masne kiseline (SCFA): butirat, propionat i acetat.
Utječe na osjetljivost na inzulin i sudjeluje u regulaciji apetita putem hormona GLP-1 i PYY.

Kod zdravog mikrobioma prisutni su:

• stabilnija razina glukoze u krvi
• manji osjećaj gladi
• bolja kontrola tjelesne težine

Ključna poruka: bez zdravog mikrobioma nema stabilnog metabolizma.

Imunološka ravnoteža (70% imuniteta)

Oko 70% imunoloških stanica nalazi se u crijevima.

Mikrobiom:

• „trenirа“ imunološki sustav
• pomaže razlikovati vlastite od patogenih mikroorganizama
• smanjuje kroničnu upalu

Zdrav mikrobiom = imunološka tolerancija
Disbioza = niskogradijentna upala

Crijevna barijera – zaštita organizma

Zdrava mikrobiota:

• jača međustanične veze (tight junctions)
• sprječava prolazak toksina i endotoksina (LPS)
• štiti od „leaky gut“ fenomena

Disbioza dovodi do:

• endotoksemije
• sistemske upale
• razvoja metaboličkih i autoimunih bolesti

Hormonska i neurološka regulacija (gut–brain axis)

Mikrobiom:

• sudjeluje u sintezi serotonina (oko 90%)
• utječe na stres, raspoloženje i ponašanje
• komunicira s mozgom putem:
  • vagusnog živca
  • imunoloških signala
  • mikrobnih metabolita

Zbog toga se crijevni mikrobiom sve više povezuje s:

• depresijom
• anksioznošću
• poremećajima apetita
• neurodegenerativnim bolestima (demencija, Parkinsonova i Alzheimerova bolest)

Što uzrokuje disbalans mikrobioma (disbioza)?

Disbioza predstavlja kvalitativni i kvantitativni poremećaj crijevne mikrobiote.

Povezuje se s:

• dijabetesom tipa 2
• pretilošću i metaboličkim sindromom
• depresijom i neurološkim bolestima
• autoimunim bolestima
• kroničnim upalama
• hormonskim poremećajima

Zato se sve češće kaže:
„U 21. stoljeću liječimo posljedice disbioze.“

Zašto je mikrobiom u središtu liječenja većine bolesti?

Većina kroničnih bolesti dijeli zajedničku osnovu:

• upalu
• metabolički poremećaj
• imunološki disbalans

Terapije lijekovima često:

• ublažavaju simptome
• ne obnavljaju mikrobiotu

Zbog toga probiotici, prebiotici i sinbiotici postaju važan dio moderne, adjuvantne terapije.

Ukratko o mikrobiomu

Mikrobiom se danas prepoznaje kao središnji regulator homeostaze organizma i ključni modulator brojnih patofizioloških procesa.

Disbioza je povezana s nizom kroničnih bolesti, uključujući:
kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, pretilost, metabolički sindrom, NAFLD, IBD, IBS, alergijske bolesti, autoimune poremećaje, neurodegenerativne i psihijatrijske bolesti te određene malignome poput kolorektalnog karcinoma.

Mehanizmi uključuju:

• povećanu crijevnu permeabilnost („leaky gut“)
• translokaciju endotoksina (LPS)
• kroničnu niskogradijentnu upalu
• promjene u mikrobnim metabolitima (SCFA, TMAO, indoli, sekundarne žučne kiseline)

Sve to izravno utječe na metabolizam, imunološku funkciju i zdravlje cijelog organizma.

Kako vam mi možemo pomoći?

Ako želite aktivno podržati zdravlje crijevnog mikrobioma, možete u svoju svakodnevnu rutinu uključiti ciljanu kombinaciju prebiotika i biljnih vlakana. Prohttps://bioprevent.hr/product/probinulin/binulin je formuliran upravo s tim ciljem – da potiče rast korisnih bakterija, podržava ravnotežu mikrobiote i doprinosi boljoj probavi i osjećaju lakoće. Redovitom upotrebom može biti koristan dio prehrambene strategije usmjerene na stabilniji metabolizam i opće zdravlje crijeva.